Dijabetes tip II razvio se kao bolest modernog društva. Jedan je od najčešćih uzroka smrti u svijetu. Kod ljudi s dijabetesom tipa 2 najčešći uzrok smrti su kardiovaskularne bolesti. Stanja koja prethode dijabetesu tip 2 inzulinska rezistencija i predijabetes.
Kako dolazi do nastanka inzulinske rezistencije?
Inzulin je hormon kojeg luče stanice gušterače. Kod inzulinske rezistencije dolazi do toga da tkiva prestaju biti osjetljiva na inzulin. Količina inzulina koja se do sada izlučivala prestaje biti dovoljna. Gušterača stvara sve veće količine inzulina kako bi smanjila glukozu u krvi. Zato možemo reći da je inzulinska rezistencija karakterizirana povišenim vrijednostima inzulina u krvi uz istovremeno normalne ili povišene vrijednosti glukoze u krvi.
Krom povećava inzulinsku aktivnost i doprinosi regulaciji glikemije, a njegov nedostatak može doprinijeti nastanku aterosklerotskih plakova. Preporučeni dnevni unos kroma iznosi 150 µg. Pomoć kod inzulinske rezistencije nalazimo i u biljnom svijetu. Piskavica klinički potvrđeno smanjuje inzulinsku rezistenciju te djeluje na adiponektin (hormon mršavljenja).
Ukoliko ne liječimo inzulinsku rezistenciju, nakon nekog vremena gušterača ne može stvoriti dovoljnu količinu inzulina i počinje rasti glukoza u krvi (GUK). Tada dolazi do nastanka dijabetesa.
Faktori koji utječu na razvoj dijabetesa su i smanjena fizička aktivnost, pretilost – posebice visceralna pretilost, genetski faktor, pušenje i dob. Trbušno masno tkivo izlučuje tvari koje mogu prouzročiti značajne zdravstvene probleme kao što su povišen krvni tlak, poremećaj u metabolizmu masnoća i glukoze te kardiovaskularne bolesti. Kod fizičke aktivnosti mišićne stanice troše zalihe glukoze i uzimaju novu glukozu iz krvi, u tom procesu mišićne stanice postaju osjetljivije na djelovanje inzulina i smanjuje se inzulinska rezistencija.
Prije nastanka dijabetesa tipa 2 dolazi do predijabetesa.
Predijabetes je stanje u kojem su povišene vrijednosti glikemije uočene samo natašte i oštećena tolerancija glukoze (tu se radi o povišenim vrijednostima i tijekom dana), no te vrijednosti su još uvijek niže od onih koje se javljaju u šećernoj bolesti. Predijabetes je važno utvrditi na vrijeme jer se promjenom načina života može spriječiti odnosno odgoditi nastanak šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti. Dodaci prehrani kao što je cimet, cink i magnezij mogu povoljno djelovati u kontroli i regulaciji predijabetesa.
Cimet (Cinnamomum zeylanicum) dostupan je u obliku začina i dodataka prehrani. Polifenoli cimeta u kliničkim su ispitivanjima pokazali pozitivan učinak na glukoregulaciju. Pretpostavlja se da aktiviraju inzulinske receptore i u stanicama djeluju u sinergiji s inzulinom, zbog čega utječu na snižavanje razine glukoze i kolesterola. Usto, cimet ima dokazano antioksidativno djelovanje te pozitivan utjecaj na smanjenje krvnog tlaka.
Cink ima značajnu ulogu u metabolizmu glukoze. Pospješuje iskorištavanje glukoze u mišićnim i masnim stanicama i ima antioksidativni učinak. Nužan je za funkcioniranje unutarstaničnih enzima uključenih u metabolizam proteina, lipida i glukoze te za sekreciju i vezanje inzulina. Preporučeni dnevni unos cinka iznosi 15 mg.
Magnezij je ključan mineral uključen u proces sekrecije inzulina, njegovo vezanje i aktivnost. Također je nužan za pravilnu funkciju brojnih enzima uključenih u metabolizam ugljikohidrata i smanjenje inzulinske rezistencije. Manjak magnezija češći je u osoba s loše kontroliranom šećernom bolesti. Dokazano je da nadoknada magnezija u bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 poboljšava metabolizam glukoze i smanjuje inzulinsku rezistenciju stoga se uzimanje magnezija u obliku dodataka prehrani može preporučiti osobama oboljelim od šećerne bolesti tipa 2. Preporučeni dnevni oralni unos magnezija u zdravih osoba iznosi 375 mg.
Prema danas najraširenjim preporukama, onim Američkog dijabetološkog društva (eng. ADA), dijeta za šećernu bolest ima visok udio ugljikohidrata (45-60% energijskog unosa), dok je preporučljivi unos masti do 35%, a bjelančevina 12-20% ili 0,8 do 1,0 g/kg tjelesne mase. Alternativa je mediteranska dijeta, s nižim postotkom ugljikohidrata, većim postotkom masnoća, ali jednostruko nezasićenih te povećanim unosom prehrambenih vlakana. Prehrana osoba sa šećernom bolesti mora sadržavati dovoljne količine omega 3 masnih kiselina, a ako u jelovniku nema plave morske ribe (srdela, skuša, losos, inćun, tuna) tri do četiri puta tjedno, preporuča se dodatni unos omega 3 masnih kiselina kroz dodatke prehrani u dozama od najmanje 1 g/dan. Ukupna količina EPA i DHA u preporučenoj dnevnoj dozi ne smije biti veći od 5 g.
Ljekarne Tripolski preporučuju:
- M.E.V. FELLER CINK 15 mg KAPSULE a’60
- M.E.V. FELLER CINK 15 mg KAPSULE a’60 1+1
- SOLGAR CINK KELAT TABLETE a’100
- M.E.V. FELLER MAGNEZIJ DUO TABLETE a’60
- M.E.V. FELLER MAGNEZIJ B6 + C ŠUMEĆE TABLETE a’18